Kornati su i najrazvedenija i najgušća otočna skupina europskog Sredozemlja.
NP "Kornati" zauzima povrsinu od oko 220 km2 i ukljucuje ukupno 89 otoka, otocica i hridi s priblizno 238 km obalne crte. Dužina Kornatskog otočja je 35 km, a širina mu je 13 km. I pored relativno velikog broja otoka, kopneni dio parka cini tek manje od 1/4 ukupne povrsine, dok više od tri četvrtine njegove površine pripada moru. Ovi otoci su u cjelosti privatni posjed, a vlasnici su stanovnici susjednog Murtera i Dugog otoka.
Kornati su prema legendi nastali od bijelog stijenja koje je Bogu ostalo od stvaranja svijeta, te ih je razbacao i odlučio da ne treba mijenjati ništa.

Kornatski otoci ističu se brojnim bizarnim oblicima i neobičnim reljefnim strukturama, a jedna od najupečatljivijih prirodnih pojava na Kornatima su klifovi (okomite litice) na pučinskoj strani vanjskog niza Donjih Kornata. Najviši klif nalazi se na otoku Klobučar (82 m), a najduži je onaj na otoku Mana (1350m). Na klifovima su svoj dom našli sivi soko, morski vranac, čiopa, dubrovačka zečina (biljna endemska vrsta) itd. Podmorski nastavci ovih klifova nerijetko sežu i do 100 m dubine.

Potpuna suprotnost pučinskoj strani Kornata je obala okrenuta prema unutrašnjosti, gdje je more relativno plitko, a obale blage i pitome i pogodne za vez i kupanje.

Jedna od rijetkih pojava na Kornatima, koja nije povezana sa stvaralaštvom prirode, a nesumnjivo oduzima dah, su kilometri suhozida koje su izgradili vlasnici pašnjaka kako bi spriječili prelazak ovaca iz jednog posjeda u drugi. Samo na glavnome otoku dužina tih zidova iznosi 70 km.

Zanimljivo djelo ljudskih ruku je i utvrda Tureta (graditeljstvo kasne antike i ranog srednjeg vijeka – vjerojatno iz 6. st.) na otoku Kornatu, koja je najvjerojatnije služila za zaštitu od gusarskih napada. U podnožju Turete nalazi se starokršćanska bazilika iz doba Bizanta, Gospa od Tarca koju svakog ljeta hodočaste stanovnici Dugog otoka i Murtera.

Brojne uvale pružaju izvrstan zaklon brodicama i jedrilicama, a na obali se nalaze obnovljena ribarska zakloništa.