Telašćica je jedna od najvećih, najsigurnijih i zacijelo najljepših hrvatskih prirodnih luka, što je čini nezaobilaznim odredištem nautičara. Zauzima krajnji jug Dugog otoka i čini čudesan sklad prirode na 70.5 km˛. Osobitost ovoga parka čine tri prirodna fenomena:

• zaljev Telašćica, usječen 8 km duboko u kopno, unutar kojeg se nalazi 6 otoka i hridi, 25 uvala i 69 km razvedene obale, a sam ulaz u zaljev okružuje 14 većih i manjih otoka
• dugootočki klifovi, najviši klifovi na Jadranu (166 m), sa kojih se pružaju prekrasni vidici na Kornatske otoke i na pučinu
• slano jezero Mir, jedino slano jezero na našoj obali, ispunjeno je morskom vodom koja cirkulira između jezera i vanjskog mora.

Park karakterizira i bogatsvo flore i faune. Mediteranska vegetacija s preko 400 biljnih vrsta, od kojih su posebno zanimljive endemske vrste - dubrovačka zečina (Centraurea ragusina L.), ljekovite biljke i čak 8 vrsta divljih orhideja. Kopneni životonjski svijet uključuje 79 vrsta ptica, dupine, koji se u proljeće često javljaju u samoj uvali Telašćica, kornjače i muflone. U podmorju živi oko 250 biljnih te 300 životinjskih organizama, uključujući danas prorijeđene crvene koralje i mesojednu spužvu. Nalaz spužve mesojeda (Azbesto-pluma hypogea) drugo je takvo otkriće u svijetu.

Ovdje se nalaze lokacije za ronjenje, koje privlače pozornost raznolikošću boja te bogatstvom različitih biljnih i životinjskih vrsta. U podmorju su brojne morske špilje od kojih neke imaju impozantne ulaze pod morem. U njima žive inače rijetke vrste, kao što je npr. mesojedna spužva. Osim toga, u pukotinama klifova živi crveni koralj, vrsta koja je na Jadranu nekada bila znatno češća, ali je zbog sporog rasta i izlovljavanja postala rijetka.

Ako boravite u Salima, preporučljivo je posjetiti park pješice, jer cesta gotovo u cijelosti prolazi kroz predivne maslinike.

Ljepota ovoga kraja otkrivena je već i u rimsko doba, o čemu svjedoče ostaci ville rusticae u tjesnacu Mala Proversa.